Lögum um lķfeyrissjóši žarf aš breyta

Ķ almennum lögum um lķfeyrissjóši er įkvęši sem segir aš ef munur į eignum og skuldbindingum er meiri en 10%, žį megi žeir skerša lķfeyrisgreišslur śr sjóšunum. Hjį Sameinaša lķfeyrissjóšnum fóru skuldbindingar sjóšsins upp fyrir žetta mark s.l. vor og var žį samžykkt aš skerša lķfeyri um 10% hjį sjóšfélögum frį 1. september n.k.

Ég tel žetta vera mikiš óréttlęti, aš skerša lķfeyri ķ prósentuhlutfalli yfir alla lķnuna og lķka hjį žeim sem fį litlar bętur śr sjóšnum. Mér finnst aš žaš ętti aš vera botn sem ekki er fariš nišur fyrir. T.d. 150.000 kr.į mįnuši.

Žaš er naušsynlegt aš endurskoša žetta įkvęši ķ lögunum. Sjóširnir geta lķka tekiš žaš upp hjį sjįlfum sér aš fara ekki nišur fyrir visst mark og vęri žį mišaš viš t.d. lįgmarkslaun.


Arnarstofninn ķ sókn

Žaš var glešilegt aš heyra aš arnarstofninn er aš rétta viš. Hér į Sušurlandi verptu arnarhjón į fyrri hluta aldarinnar sem leiš. Hreišur žeirra var ķ Nśpafjalli ķ Ölfusi, rétt fyrir ofan gamla bęinn. Ég sį žį oft hnita hringa ķ loftinu mjög hįtt uppi yfir Hveragerši og einu sinni var ég staddur upp viš Hamarinn og žį kom örn og settist ķ bjargiš ekki langt frį mér. Ķ sķšasta sinn sem žeir verptu og komu upp unga žį datt hann śr hreišrinu og Nśpamenn nįšu honum og ólu hann ķ nokkurn tķma ķ aušu fjįrhśsi. Sķšan var hann til sżnis ķ gamla barnaskólanum upp ķ Hveragerši. Finnur Gušmundsson fuglafręšingur kom og merkti hann. Sķšan var honum sleppt. Žetta skeši um 1940 og ég bżst viš aš hernašarumsvifin ķ Kaldašarnesi į žessum įrum hafi hafi įtt sinn žįtt ķ aš ernir hurfu af Sušurlandi. En nś eru žeir komnir aftur og žaš vęri gaman aš heyra um žaš ef einhver sést į žessum slóšum.

Launalękkun hjį stjórnendum lķfeyrissjóša

Ķ desember s.l. voru umręšur ķ Morgunblašinu um laun stjórnenda lķfeyrissjóšanna og kom žį fram aš sumir žeirra voru meš um 1.500.000 į mįnuši, t.d. ķ Sameinaša lķfeyrissjóšnum. Sagt var aš stjórnarmenn sjįlfir ęttu aš taka įkvöršun um žaš hvaš žeir lękkušu mikiš ķ launum. Sķšan tęki įrsfundurinn, sem haldinn var s.l. vor, įkvöršun um žaš hver endanleg laun yršu. Hvernig skyldi endirinn hafa oršiš į žessu?

Nś žessa dagana er veriš aš senda śt bréf frį sjóšnum um aš lękka eigi ellilķfeyririnn hjį sjóšnum um 10%. Rökstušningur žeirra hjį lķfeyrissjóšnum er aš žetta sé gert skv. lögum og nś sé fjįrmįlrįšuneytiš bśiš aš samžykkja įkvöršun įrsfundar.

Ef žaš er svo, žį vil ég leggja til aš lögum um lķfeyrissjóši verši breytt og žetta įkvęši verši lagaš žar sem segir aš žaš skuli lękka lķfeyrisréttindi ef munur į eignum og skuldbindingum er meiri en 10%. - Žaš er óžolandi aš žaš sé rįšist į žį lęgst launušu ķ žjóšfélaginu į žennan hįtt. Žaš mętti vel stoppa viš 150.000 į mįnuši, og lęgri lķfeyrir en žaš vęri ekki skertur. 

Hins vegar mętti alveg hugsa sér aš skerša žį meira sem hafa ofurlaunin. Mér finnst aš žaš ętti aš skoša žaš nśna hvaš stjórnendur lķfeyrissjóšanna hafa nśna ķ laun og žar mętti markiš fara vel nišur fyrir rįšherralaun.


Nżr hver į gamla hverasvęšinu ķ Hveragerši

Žessi hver byrjaši aš lįta öllum illum lįtum fyrir skemmstu og er bśinn aš brjóta töluvert af kķsilhellunni ķ kringum sig. Hverinn er stašsettur rétt fyrir vestan Bakkahver og heitir ekki Manndrįpshver eins og stendur į heimasķšu Hverageršisbęjar. Žetta er nżr hver.

Hverinn sem mašurinn gekk ķ fyrir mörgum įrum heitir Blįhver. Žį var lögš götulżsing frį žjóšveginum inn ķ mitt žorp. Į melnum į milli Blįhvers og Bakkahvers voru braušin bökuš ķ gamla daga. Heimild mķn um žetta slys ķ Blįhver er komin frį Ašalsteini Steindórssyni, Lękjarbrśn 3 ķ Hveragerši, en hann ólst upp į žessu svęši frį 9 įra aldri. Hann sį um aš baka brauš fyrir móšur sķna og żmsa ķ sveitinni og svo vann hann seinna viš jaršborinn sem fyrstur boraši eftir heitu vatni ķ Hveragerši.

 


Prentminjasafn į Hólum

Nś er veriš aš grafa upp gömlu prentsmišjuna į Hólum ķ Hjaltadal, sem Gušbrandur Žorlįksson biskup kom į fót į 16.öld. Žaš var nokkurn veginn vitaš hvar hśn var, en ekki meš vissu. Ķ tśninu var örnefniš „Prentsmišjuhóllinn" og žar var grafiš og žar fannst prentsmišjan.

Mikiš af minjum hefur fundist og mį sjį żmislegt af žvķ nś žegar į Žjóšminjasafninu ķ Reykjavķk. Viš erum heppin og rķk Ķslendingar aš žetta hefur komiš ķ dagsljósiš. Žarna eigum viš miklar gersemar sem viš žurfum aš varšveita į veglegan hįtt.

Nś liggur beinast viš aš koma upp prentminjasafni į žessum merka sögustaš. Žaš er reyndar byrjaš aš undirbśa žaš. Hólanefnd hefur įkvešiš aš koma į fót fyrsta prentminjasafni landsins. Nś žurfa allir bókageršarmenn aš leggjast į eitt og styšja viš žessa įkvöršun nefndarinnar.

Įriš 1940 į nafndegi Jóhanns Gutenbergs 24. jśnķ fóru prentarar og ašrir bókageršarmenn ķ merka för noršur aš Hólum og fęršu Hóladómkirkju Gušbrandsbiblķu aš gjöf. Žaš sżndi hvaš stéttin mat mikils žennan staš og verk Gušbrands. Nś žurfum viš aš bęta um betur og koma žar upp veglegu prentminjasafni.

 


Sameinaši lķfeyrissjóšurinn lękkar lķfeyrisgreišslur

Žaš er meš ólķkindum aš lķfeyrissjóšurinn minn, Sameinaši lķfeyrissjóšurinn skuli ętla aš lękka greišslur til eftirlaunafólks um 10% frį og meš 1. september n.k. Žvķ mišur gat ég ekki veriš į įrsfundinum ķ vor 27. maķ, en žar viršist žetta hafa veriš samžykkt įn mikilla mótmęla.

Ég mótmęli žessu hér meš og legg til aš žessi įkvöršun verši tekin aftur og komi aldrei til framkvęmda.

Žaš er sagt ķ bréfinu til mķn aš tillagan sem borin var upp į fundinum sé byggš į tryggingafręšilegri stöšu sjóšsins žann 31. des. 2008. - Fyrstu višbrögš mķn viš žessari skżringu eru žau, aš žaš hefši įtt aš endurskoša störf stjórnar og tryggingafręšings og taka upp nż vinnubrögš. Ég legg til aš nęst  verši kosnir fleiri śr hópi eftirlaunafólks. Og fleiri konur.

Ég fékk um sķšustu mįnašarmót um 100.000 kr śr žessum lķfeyrissjóši og žaš į nśna aš lękka nišur ķ 90.000 kr um nęstu mįnašarmót.

Ég legg til aš žaš verši ekki lękkaš į žeim sem eru meš undir 150.000 kr į mįnuši og ég vildi gjarnan heyra įlit fleiri sjóšfélaga minna į žessu mįli.

Žaš er óréttlįtt aš žeir sem minnst bera śr bżtum séu lįtnir borga órįšsķu annara manna, sem hafa leikiš sér aš peningum okkar eins og ķ Matador-spili.

Prósentureikningur į ekki viš ķ žessu uppgjöri. Žaš er rangt hjį stjórnendum lķfeyrissjóšanna aš nota žann śtreikning og sżnir hvaš tryggingafręšingarnir eru vanhęfir.

Žaš er oršiš algert sišrof į sumum svišum žjóšfélagsins og viš žurfum aš breyta žvķ.

 


Lķfeyrissjóšir ķ umręšu sķšustu daga

Ég las meš athygli grein Lilju Mósesdóttur ķ DV 14. įgśst s.l., sem heitir LĮN EINKAAŠILA FALLA Į RĶKIŠ. Hśn vill skuldanišurfellingu til aš minnka lķkurnar į žvķ aš Ķsland geti ekki stašiš viš fjįrhagslegar skuldbindingar sķnar. Svo segir hśn: „Žaš er samt mjög erfitt aš fara fram į žaš žar sem viš erum eignamikil žjóš meš lķfeyrissjóšina okkar. Viš fįum ekki ešlilega mešhöndlun hvaš varšar skuldir einkaašila. Žaš er veriš aš setja of mikiš af skuldum einkaašila į rķkiš vegna žess aš viš eigum of digra lķfeyrissjóši". Hvaš meinar Lilja? Hvaš kemur žetta lķfeyrissjóšunum viš?

Ķ Jadegaršinum į Kanarķ

Viš vorum stödd sušur į Gran Canary fyrir nokkrum įrum og eitt af žvķ sem Ķslendingar létu ekki fram hjį sér fara į žeim tķma var aš fara į kķnverska veitingahśsiš Jadegaršinn og fį sér Pekingönd aš borša. Žetta er frekar lķtill stašur og žaš var bišröš viš innganginn žegar viš męttum. Žarna voru m.a. nokkrir Ķslendingar og sumir nokkuš viš skįl. Žegar lyklinum var snśiš žusti fólkiš inn og stašurinn bókstaflega fylltist į svipstundu. Viš settumst ķ mišjan salinn og öšrum megin viš okkur var fólk frį Raufarhöfn. Hinum megin var svo fjölskylda frį Hornafirši. Mešan viš bišum eftir matnum fór Hornafjaršarhśsbóndinn aš kanna hvašan fólk vęri af Ķslandi og žegar hann heyrši aš fólkiš hinum megin viš okkur vęri frį Raufarhöfn fór hann meš žessa alkunnu sķldarįravķsu:

Faršu ķ rassgat Raufarhöfn,
rotni fśli drullupollur.
Andskotinn į engin nöfn
yfir öll žķn forarsöfn.
Vistin žķn er vķti jöfn,
višmótiš er kuldahrollur.

Žaš var heldur betur tekiš į móti viš Raufarhafnarboršiš og menn skömmušu Hornfiršingana af heift. Um stund leit śt fyrir aš upp śr myndi sjóša og aš til handalögmįla kęmi. Ég hafši heyrt žessa vķsu žegar ég var į sķld ķ gamla daga og reyndi ķ fljótheitum aš ryfja upp višbótarvķsurnar sem ég įtti aš eiga djśpt ķ minni mķnu. Raufarhafnarbśinn svaraši nefnilega fyrir sig į žessa leiš:

Žótt Raufarhöfn hafi engan andlegan auš
og enginn sé feguršar stašur,
aš lasta sitt eigiš lifibrauš
er ljótt af žér aškomumašur.

Žegar ég hafši fariš meš žessa vķsu fyrir mannskapinn sljįkkaši heldur ķ Raufarhafnarlišinu og ekki kom til handalögmįla, en hśsbóndinn var samt ekki įnęgšur meš aš sitja undir sama žaki og žetta Hornafjaršarfólk og stóš upp og strunsaši śt śr salnum og fjölskyldan į eftir. Žį fór ég meš žrišju vķsuna fyrir Hornfiršingana sem eftir voru. Aškomumašurinn segir:

Ég vinn fyrir matnum į veglegan hįtt
og vona “ann sé greiddur aš fullu.
En ég get ekki lofaš žann gušlega mįtt,
sem gerir mann löšrandi ķ drullu.

Žessi kvešskapur er svona heldur groddalegur, en svona var lķfiš į sķldarįrunum fyrir noršan um mišja sķšustu öld. Ekki veit ég hver hefur ort žetta, en oft heyrši mašur, a.m.k. fyrstu vķsuna.


Landiš helga (brot)

Žótt allir knerrir berist fram į bįrum
til brots viš eina og sömu klettaströnd,
ein minning fylgir mér frį yngstu įrum,
- žar er sem bliki į höfn viš frišuš lönd.
Ég man. Ein bęn var lesin lįgt ķ tįrum
viš ljós, sem blakti gegnum vetrarhśmiš.
Og svo var strokiš lokki af léttri hönd,
sem litla kertiš slökkti og signdi rśmiš.

Einar Benediktsson.


Framsżn lķfeyrissjóšsstjórn

Žaš hefur veriš brotiš blaš ķ sögu lķfeyrissjóšsmįla į Ķslandi. Žegar haršnar į dalnum fara menn aš kryfja mįlin til mergjar og spyrja spurninga og vilja vita um upphaf sjóšanna. Af hverju sitja atvinnurekendur ķ stjórnum lķfeyrissjóšanna? Sjómannadeild Lķfeyrissjóšs Framsżnar samžykkti nżlega aš krefjast žess aš atvinnurekendur sętu ekki lengur ķ stjórn sķns sjóšs, žvķ žeir hefšu annarra hagsmuna aš gęta en launžegarnir ķ sjóšnum. Žetta hefur ekki skeš ķ nęstum hįlfa öld. Launžegar hafa bara lįtiš sér žaš lynda aš atvinnurekendur vęru aš vasast meš peninga verkalżšsstéttarinnar ķ alls konar vafasömum fjįrfestingum og hefur nś komiš į daginn aš žeim er ekki treystandi lengur til aš annast fjįrmįlastjórn sjóšanna.

Ég tek heilshugar undir žessi sjónarmiš žeirra og hvet alla verkalżšssinna til žess aš koma atvinnurekendum frį völdum strax į nęsta įri. Eins žarf aš koma fleiri konum ķ stjórn sjóšanna, žvķ žęr eru gętnari en karlarnir.

Žegar viš bókbindarar stofnušum okkar sjóš ķ vinnudeilu 1959 voru geršar nokkrar tilraunir til žess aš viš fengjum meirihluta ķ stjórn, en žaš var aldrei gerš nein alvarleg tilraun. Tillagan um lķfeyrissjóš var sett fram ķ samningum žar sem viš fórum fram į 15% launahękkun, en ķ stašinn fyrir hana fengum viš 6% greišslur ķ sjóšinn frį atvinnurekendum. Viš borgušum sjįlf 4% af okkar launum.

Sķšan hefur lķtiš veriš rętt um žetta mįl ķ verkalżšshreyfingunni svo ég viti, en guš lįti gott į vita, ef nś er višhorfsbreyting aš verša.


mbl.is Óešlilegt aš atvinnurekendur sitji ķ stjórnum lķfeyrissjóša
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband